Derviš i smrt (duodrama)

Produkcija: Studio Teatar
Pisac: Meša Selimović
Režija: Lilijana Ivanović
Igraju: Daniel Kovačević i Nusmir Muharemović
Dramatizacija romana „Derviš i smrt“: Lilijana Ivanović
Kostimografija: Selena Tomašević
Muzika: Dragoljub Đuričić

O PREDSTAVI:

Dramatizaciju romana velikana naše književnosti, Meše Selimovića, uradila je redateljica iz Srbije, Lilijana Ivanović, koja potpisuje i režiju. Njena adaptacija ima samo dva lika koji u suštini i u romanu vode osnovni tok radnje, a to su Ahmed Nurudin i Mula Jusuf.

Ahmed Nurudin je četrdesetogodišnji derviš koji živi u tekiji. Nakon što sazna da mu je brat uhapšen i zatvoren u tvrđavu, njegovo viđenje svijeta se mijenja i on saznaje da svijet nije onakav kakvim ga je on smatrao. Shvata da se i on promijenio, da je postao nesiguran i nesretan, te da je poljuljano sve ono u što je vjerovao. Nakon što veseli izraz lica zamijeni zabrinutošću, Mula Jusuf postaje sumnjiv Ahmedu Nurudinu, a Ahmed otkriva da je ovaj redovno odlazio kod Kadije i da je izdao njegovog brata Haruna. Glavni lik ni u ovoj duodrami nije lišen potrage za životnim smislom što u najvećoj mjeri i tematizira jedan od najboljih bosanskohercegovačkih romana. Nakon što se pokaje i nakon što moli za oproštaj, Ahmed Nurudin oprašta Mula Jusufu.

Ulogu Ahmeda Nurudina igra glumac Daniel Kovačević, glumac iz Beograda koji je široj bosanskohercegovačkoj javnosti poznatiji po ulozi Vase Ladačkog u filmu “Kao rani mraz”. Uloga mladog Mula Jusufa povjerena je Nusmiru Muharemoviću, glumcu Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice. Duodrama Derviš i smrt, ušla je u zvanični program festivala Barski ljetopis 2016. godine u Baru, Crna Gora.

…

Dječak koji ne želi da odraste (interaktivna predstava za djecu)

Produkcija: Studio Teatar
Režija: Nusmir Muharemović 
Igraju: Zlatan Školjić i Nusmir Muharemović
Muzika: Zlatan Školjić

O PREDSTAVI:

Interaktivna predstava za djecu „Dječak koji ne želi da odraste“  govori o dječaku Dini koji ne želi da odraste jer je sretan u svom svijetu mašte, igre, pjesme i plesa. Dino ne želi postati dio svijeta odraslih u kojem svi negdje žure, trče i nemaju vremena za ono što je najvažnije, a to je porodica. Tata, koji shvata o čemu se radi, pokušava sinu Dini objasniti da će on htio ili ne htio jednog dana odrasti, a da u tom surovom svijetu odraslih nikada ne smije izgubiti najvažnije osobine koje svaki čovjek mora da posjeduje. Najboli primjer za to kakav treba biti je Dinin tata koji je raspjevan, rasplesan, čita priče za laku noć Dini i  njegovim prijateljima i uvijek pronađe vrijeme za svog kreativnog i maštovitog sina.

„Dječak koji ne želi da odraste“ ima  u potpunosti pedagoško-odgojnu ulogu koja se ogleda u unapređenju  komunikacijskih  i  receptivnih vještina, afirmaciji sistema vrijednosti koji je neprolazan, razvoju ljubavi prema porodici, prirodi, životinjama, prijateljstvu i međusobnom uvažavanju, ali i  razvoju  čitalačkih i receptivnih navika, neophodnih za buduće obrazovanje i svakodnevno djelovanje u društvu.

Predstava je namijenjena za uzrast od prvog do petog razreda, s tim da i djeca predškolskog uzrasta svakako mogu biti dio ove divne priče.

…

Državni lopov (komedija)

O PREDSTAVI:

Komedija „Državni lopov“ je jedna od najstarijih živih predstava u Bosni i Hercegovini, a premijerno izvođenje imala je 2005. godine u Centru za kulturu Zavidovići. U toj početnoj glumačkoj postavi igrali su: Nusmir Muahremović, Irfan Kasumović i Adem Smailhodžić.

Predstava počinje kada se Kikiju, ljubavnom varalici, u ćeliji pridružuje Marko, “državni lopov”, koji, čak i u zatvoru, ima povlašten  status. Kiki, ljubavni varalica, u zatvoru je završio zbog lažnih obećanja. Naime, on je sedamnaest puta obećao da će se ženiti sa sedamnaest različitih žena. Na kraju je zbog jedne od njih i zavšio u zatvoru. Marko, “državni lopov”, je pronevjerio državni  novac, ali će vjerovatno vrlo brzo biti pušten, jer se pronašla neka „rupa“ u zakonu. Njihov međusobni sukob upotpunjuje zatvorski čuvar Jozo, koji, iako nema završenu osnovnu školu, želi da napreduje.

Komedija „Državni lopov“ spada u red najizvođenijih živih  predstava u Bosni i Hercegovini, a istu je pogledalo preko 100 hiljada ljudi, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. 

…

Mladi u doba korone

O PREDSTAVI:

Predstava „Mladi u doba korone“ je spoj glume, muzike i plesa, a tekst je nastajao u samom  procesu  kreiranja komada i to na osnovu ispovijesti samih aktera. Predstava „Mladi u doba korone“ otvoreno govori o psiho-fizičkom i socijalnom stanju građana u vrijeme pandemije COVID 19, te na specifičan, tragičan, ali i duhovit način analizira i pozitivne i negativne aspekte izolacije, s posebnim osvrtom na mlade ljude.

Tema predstave su mladi koji su  za vrijeme  mjera izolacije  zbog pandemije Covid-19 pokazali ozbiljnost i zrelost ostajući kod kuće iako im je nedostajalo druženje  i socijalna  interakcija.      

Kakva  su njihova  iskustva i  šta su naučili iz ovog perioda? Kako gledaju na  svoju budućnost? Kako su doživjeli koruptivne skandale koji potresaju bh društvo i dodatno urušavaju povjerenje  u institucije? Šta je  matura u doba  pandemije? Da li su im roditelji možda  ostali bez  posla? Kako je mladim sportistima?  Na sva ova pitanja pokušali smo dati  odgovore koji su rezultat rada sa mladima i njihova lična iskustva. U odnosu na iskustva učesnika u projektu nastao je jedan dramski, teatarski predložak koji je poslužio kao tekst za našu predstavu pod nazivom “Mladi u doba korone”.

Zbog čega treba pogledati ovu predstavu?

„Mladi u doba korone“  je pravo malo umjetničko djelo. Predstava govori o životu, borbi i ratu sa koronom na jedan tragikomičan način, a u isto vrijeme slavi život, mladost, ljubav i sreću.

Ispunjena emocijom koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, ova predstava je dokaz koliko toga se može kad’ se prave ruke slože. Mladi bi trebali pogledati predstavu jer će se sigurno poistovijetiti sa akterima na sceni i njihovim pričama koje su generacijske i univerzalne. Roditelji bi trebali pogledati predstavu jer će na taj način sigurno bolje razumjeti kroz šta su prolazila i još uvijek prolaze njihova djeca.  Odličan tekst, sjajna gluma i briljantno vođenje glumaca na sceni je siguran garant dobre predstave. 

…

Ostajte ovdje (muzičko-poetski performans)

Muzičko-poetski performans „Ostajte ovdje“ kroz muziku, pjesmu, poeziju i glumu predstavlja univerzalnost i ljepotu Bosne i Hercegovine, ali i svojevrsni omaž nekim od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca. Performans, također, problematizira odlazak velikog broja mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, što se može prepoznati i kroz jednostavna scenska rješenja željezničke stanice na kojoj šest, generacijski različitih likova, čekaju isti voz, onaj koji će ih odvesti tamo gdje ih sunce tuđeg neba neće grijati k’o što ovo grije. Performans završava praznom pozornicom i video projekcijom najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca, ukazujući na stvarne kulturno-historijske vrijednosti koje će bez obzira na vrijeme, uvijek preživjeti. Kroz karakterističnu scensku postavku, kao i popratne video projekcije, četiri glumca govore poeziju Maka Dizdara, Nedžada Ibrišimovića, Muse Ćazima Ćatića, Antuna Branka Šimića, Nikole Šopa, Skendera Kulenovića, Ilije Ladina, Marka Vešovića, Abdulaha Sidrana, Zilhada Ključanina, Mensura Ćatića, Izeta Sarajlića, Gorana Samardžića i dr. Koncept i režiju potpisuje glumac: Nusmir Muharemović. Osim njega u performansu učestvuju glumci: Miki Trifunov, Faketa Salihbegović-Avdagić, Irfan Kasumović, Zlatan Školjić i Jasmina Šehanović, profesorica violine. Za odabir poezije, scenska i vizuelna rješenja  zadužen je Mirza Begović.  Premijera je održana u sklopu Međunarodne kulturne manifestacije Zeničko proljeće 2018.

O PREDSTAVI:

Piše: Said Šteta

„ …Ovo je izgubljena vozna karta, na nekoj bosanskoj ili hercegovačkoj stanici, sa kojom se putuje u vječnost. Karta koja vas vezuje za stanicu na kojoj ste nikli, naučili prve korake i osjetili prvi poljubac. Ovo je zaboravljena pjesma koja nas kao svilen konac na buketu cvijeća vezuje za
skup uspomena, stradanja i nadanja, tuge i osmijeha, želja i žaljenja, a da nam pritom niti jednog trenutka nije teško. Bokale tuge, sjete i čemera, ispijamo kao mednu rosu, dok nas u cipeli žulja naš kamen. Ova predstava, naslovljena svevremenom pjesmom Alekse Šantića, nije samo kap koja gasi žeđ za umjetnošću, ona je kap koja nam utoli žeđ življenja ovdje….“